
Alergija na sunce
Spektar sunčevih zraka može da izazove niz akutnih ali i hroničnih oboljenja kože. U praksi sve više imamo osip i svrab kože nakon izlaganja suncu, koje najednostavnije opisujemo kao alergija na sunce. Najčešća forma alergije na sunce je polimorfna svetlosna erupcija, koja je poznata i kao trovanje suncem.
Kako izgleda alergija na sunce?
Ona se javlja na koži koja je direktno bila izložena suncu, najpre nakon nekoliko minuta do sati. Karakteristični znaci su crvenilo, svrab ili bol, male crvene tačkice koje mogu da se sliju u veću crvenu površinu, ponekad i guljenje kože.U slučaju da je veća površina kože zahvaćena mogu se javiti i opšti simptomi, kao što je malaksalost, temperatura, glavobolja. Retko se javlja urtikarija na sunce koja se karakteriše pojavom koprivnjače na zoni kože koja je bila izložena suncu.
Koji su uzroci alergije na sunce?
Alergija na sunce može biti naslednog tipa, ali veliki broj pacijenata razvije reakciju kao posledicu uzimanja određenih lekova ili nakon kontakta sa određenim biljkama, pa zatim sunčevim zracima. Iako se alergija može javiti kod bilo kog tipa kože, najpre se javlja kod onih sa svetlijom kožom. Izlaganje određenim hemikalijama može takođe da bude riziko faktor, pa kod ovih ljudi se savetuje izbegavanje parfema, korišćenje mineralnih krema za zaštitu od sunca i izbegavanje kontakta sa hemikalijama pre izlaska napolje.
Lekovi i alergija na sunce
Određene grupe lekova mogu da izazovu fotosenzitivnost, odnosno osetljivost na sunce, tokom njihovog uzimanja Zato je važno ukoliko koristite u svojoj terapiji neki od ovih grupa lekova, posebno se čuvate od izlaganja sunčevim zracima. Najčešće u upotrebi od ovih lekova su dovicin, hemomicin, ciprocinal, brufen, enalapril ali i retinoidi. Uvek se konsultujte sa svojim lekarom da li neki od lekova koje uzimate u svojoj redovnoj terapiji pripada grupi lekova koji izazivaju fotosenzitivnost.
Kreme i serumi sa kiselinama i retinoidima
Kozmetski proizvodi koji u svom sastavu sadrže kiseline, ali i derivate retinoida dovode do osetljivosti kože na sunce, pa je potrebno ih isključiti tokom letnjeg perioda, ili pojačati zaštitu od sunca dok ih koristite.
Druga oboljenja kože i alergija na sunce
Mnogobrojna dermatološka oboljenja izazivaju preosetljivost na sunce, pa je važno da ukoliko imate lupus, ali i rozaceu, seboroični dermatitis posebno se štitite od sunca. Određena oboljenja kože kao što su psorijaza i atopijski dermatitis vole umereno izlaganje suncu, pa se kod ovih pacijenata savetuje kontrolisano kratkotrajno izlaganje sunčevim zracima u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.
Kako se leči alergija na sunce?
U zavisnosti od intenziteta promena, zavisi i terapija. Blagi slučajevi mogu da prođu sami od sebe, dok je kod težih neophodna i medikamentozna terapija. Kako biste bili sigurni da se radi o alergiji na sunce i kako biste dobili adekvatne savete kako da se ponašate u tim situacijama, važno je obaviti pregled kod dermatologa. Ukoliko imate opšte simptome malaksalost, temperaturu i veliku površinu kože koja je zahvaćena promenama hitno se javite svom lekaru.
Prevencija
Kod alergije na sunce jako je važno slediti preventivne mere zaštite od izlaganja suncu. Ne izlažite se direktno sunčevim zracima. Izbegavajte boravak na suncu u periodu od deset do pet časova. Nosite zaštitnu odeću, šešire i garderobu od prirodnih laganih materijala. Koristite kreme sa zaštitnim faktorom, obavezno sa fizičkim filterima kao što su cink oksid i titanijum dioksid.